INTERVJU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE prof. dr. IVE JOSIPOVIĆA HRVATSKOM RADIJU U EMISIJI „S PREDSJEDNIKOM UZ KAVU“,
održan dana 22. veljače 2010. godine
 
MARIO HARAPIN: Gospodine Predsjedniče, dobar vam dan.
PREDSJEDNIK: Dobar dan.
MARIO HARAPIN: Na samome ste početku svojega predsjedničkog petogodišnjeg mandata kojega ste ostvarili na programu „Nove pravednosti“. Upravo tu riječ pravednost više puta ste istaknuli u inauguracijskome govoru. Zašto nam je važna pravednost koju toliko ističete?
PREDSJEDNIK: Pravednost je važna jer samo pravedno društvo može motivirati ljude na one napore koji nas čekaju, na naporan rad, na odgovornost prema sebi i prema drugima i upravo zato pravedno društvo je onaj cilj kojem težim.
MARIO HARAPIN: Iz Vašega prvog govora može se osjetiti i jedan optimizam, nada za boljom budućnošću. No, realna slika je ipak potpuno drugačija. Na koji način ćete pokušati vratiti tu nadu građanima?
PREDSJEDNIK: Pa da stanje nije teško, naravno, ne bismo posebno pozivali na optimizam. Nitko nije pobijedio, nitko nije uspio, a da nije imao optimizam. Želim da se optimizam gradi i da bude moto svake naše akcije. Ja sam siguran da će građani ako vide da se pomalo u ovom ili onom sektoru, u gospodarstvu, u zdravstvu, u obrazovanju, stvari pomiču na bolje makar i malo da će pokazati optimizam, da će prihvatiti tu tezu kako je bitno da vjerujemo u pobjedu, da vjerujemo da možemo nadvladati ovu krizu i da Hrvatska može, zna i mora bolje nego što to čini sada.
MARIO HARAPIN: Moram priznati da je bilo lijepo vidjeti i građane koji mnogo očekuju od vas. Ali kad slušate njihove želje i očekivanja tada je to u potpunom neskladu s Vašim ustavnim ovlastima. Koliko Vi možete utjecati primjerice na smanjenje nezaposlenosti ili pak da se zaustave ovi korupcijski procesi koji se događaju u društvu?
PREDSJEDNIK: Što se tiče korupcije, Predsjednik ima neposredne ovlasti i tu jače može utjecati nego na možda neke druge stvari. Međutim uvijek polazim od Ustava, polazim od ovlasti koje Predsjednik Republike ima, a Ustav kaže između ostalog i da usklađuje rad državnih tijela da o tome brine. Ja to kanim činiti, ali ponajviše vjerujem u partnerstvo s Vladom. Vjerujem da će se oni problemi na koje budem ukazivao, i ja i moji savjetnici, da će suradnici u Vladi uzeti ozbiljno i da ćemo zajedno poraditi na poboljšanju stanja u društvu.
MARIO HARAPIN: Možda su prve iskrice koje su između vas i Vlade zaiskrile bile upravo oko ovog Savjeta za gospodarstvo. Zašto ste se odlučili za jedno takvo tijelo i što uopće možete postići s Vašim savjetnicima budući da gospodarstvo nije u vašim ovlastima?
PREDSJEDNIK: U prvom redu, vidim Savjet kao pomoć sebi, da razumijem do kraja sve ekonomske probleme koje zemlja ima i kuda treba ići, to je jedna stvar.
Drugo, želim biti partner Vladi u okviru svoje opće političke funkcije, ali i u onoj funkciji usklađivanja rada državnih tijela.
Mislim da je ova nervoza koja se pokazala u Vladi vezano za Savjet potpuno nepotrebna. Ja sam i kod predstavljanja savjetnika naglasio da ne stvaram paralelnu Vladu.To mi nije cilj, naravno, ali, s druge strane, Predsjednik Republike može i mora imati inicijativu, može i mora davati i pohvale i kritike svim državnim tijelima. Mogu se samo nadati da će na gospodarskom planu prevladavati pohvale.
Drago mi je što sam vidio da u Vladi ne doživljavaju moj Savjet kao konkurenciju. Ja to zaista isto tako mislim, ali, evo, mislim da svatko u ovoj zemlji pa i Vlada mora biti spremna na to da ima nekoga tko ozbiljno gleda što Vlada radi i svojim konstruktivnim i prijedlozima i kritikama nastoji pomoći.
MARIO HARAPIN: Jeste li zadovoljni kako Vlada vodi gospodarstvo i kako se nosi s krizom?
PREDSJEDNIK: Mislim da je potpuno jasno da nam gospodarstvo nije u dobrom stanju. Međutim Vlada je nagovijestila jedan paket promjena i s velikim zanimanjem očekujem paket svih tih mjera o kojima se govori za sada samo u naznakama i upravo tu vidim i funkciju svog Savjeta. Dakle, da pomogne i meni i Hrvatskoj da razumije o čemu se radi, da ono dobro istakne, a ako bude onih elemenata koji nisu kako treba da to isto tako jasno kažu.
MARIO HARAPIN: Što će konkretno Savjet raditi?
PREDSJEDNIK: Savjet će u prvom redu razmatrati opće stanje. Davat će opće smjernice i preporuke meni, ali će imati određenu javnu poruku. Volio bih – evo, još jednom ističem -da se rad Savjeta shvati kao dobra namjera, kao partnerstvo, a ne kao suprotstavljanje.
MARIO HARAPIN: No, pretpostavljam da će i sami Vaši savjetnici dati neka moguća rješenja kako bi se pomoglo hrvatskome gospodarstvu. Hoćete li Vi izaći s takvim rješenjima i na koji ćete ih način predlagati Vladi?
PREDSJEDNIK: Apsolutno, Vladi, nemam kome drugome nego Vladi. Vlada je ta koja vodi politiku, ali i nosi odgovornost da bude jasno. Vidim da su neki bliski suradnici gospođe Kosor isticali kako me treba staviti na svoje mjesto. Ja sam vrlo čvrsto na svome mjestu i sve one kritike koje se upućuju Savjetu upravo s tog aspekta da Predsjednik Republike tu nema što reći i koji su na neki način zabrinuti snagom moga Savjeta – zapravo, to sve skupa nije potrebno.
MARIO HARAPIN: Odgovarate na kritiku predsjednika Kluba HDZ-a Andrije Hebranga koji je upravo tu rečenicu poručio, a između ostalog vam je prigovorio i zamjerio da niste na inauguraciji imali zastave?
PREDSJEDNIK: Pa, evo, ja sam ih nabrojao desetak. Mislim da svatko tko ima video pa je to snimio može provjeriti tu činjenicu. Nadam se da to nije nastavak one politike gospodina Hebranga da ne govori baš sasvim uvijek istinu.
Prema tome, deset velikih zastava je bilo sve skupa, četiri s jedne, četiri s druge strane, pa kod počasne bojne, pa jedna sa strane, dva grba. Možda nije dobro vidio ne znam, možda je bio pospan.
MARIO HARAPIN: No, vratimo se još na trenutak na gospodarstvo. Može li se samo krizu kriviti za ovu veliku recesiju, za tako veliki broj nezaposlenih? Je li Vlada ipak malo prekasno reagirala kada govorimo sad o ovim kreditima koje daju gospodarstvenici?
PREDSJEDNIK: To je opća ocjena, i ja tu, naravno, na neki način prepoznajem da je gospođa Kosor imala problema. Ona je relativno nedavno došla u svoju premijersku funkciju i zasigurno je trebalo i određeno vrijeme priprema. Mislim da je to vrijeme priprema sad tu negdje isteklo. Gospođa Kosor je pripremila paket mjera i zaista sa zanimanjem očekujem cijeli taj paket. Siguran sam da će u mom gospodarskom savjetu isto tako biti ozbiljnog interesa. Mi ćemo raspravljati o tim mjerama i naravno dati neko svoje viđenje.
MARIO HARAPIN: Uskoro nas očekuje ponovno poskupljenje energenata, ponajprije govorimo o struji. Matica umirovljenika Hrvatske je također reagirala. Oni ističu da će ponovno upravo umirovljenici biti najprije na udaru tog poskupljenja budući da je i onim Zakonom o kriznom porezu predviđeno da se mirovine neće usklađivati sve tamo negdje do sredine sljedeće godine.
PREDSJEDNIK:Ja bih se samo malo vratio jer to je povezano i s pričom o gospodarskom savjetu. Bilo je nekih primjedbi da zašto moj gospodarski savjet ima samo poduzetnike, a nema i predstavnike sindikata. Pa evo to je vezano za tim koji sam formirao i koji je još u formiranju.
Naime, tko god je pogledao malo strukturu mog tima vidio je da ću osnovati i druge savjete. Upravo danas pripremam poziv čelnicima sindikata za sastanak, a imam i posebno mjesto povjerenika za radništvo i radnička prava.
Prema tome, neka se kritičari mog tima strpe dok se tim potpuno formira i neka malo pogledaju strukturu koja je objektivna.
MARIO HARAPIN: Objavljena je između ostalog naravno i na web stranicama se može vidjeti i pronaći. Ali, evo da se možda ipak vratimo ovim energentima.
PREDSJEDNIK. Da. Hrvatska ima tržišnu ekonomiju, dakle tržište je to koje diktira cijene i tu država naravno kroz neke segmente ima mogućnost ograničene intervencije, ali ono što država može naravno paziti i primjenjivati su socijalne mjere u onim slučajevima kada to tržište izađe iz okvira socijalne države. Hrvatska je definirana i kao socijalna država i o tome treba voditi računa.
MARIO HARAPIN: Bi li Vlada upravo kroz socijalne mjere možda trebala izaći u susret siromašnima, bi li se primjerice mogao smanjiti PDV na određene namirnice ili čak na energente?
PREDSJEDNIK: Sad to ovako vaditi iz konteksta pojedine artikle - kao što je dječja hrana - možda nije korektno, ali načelno govoreći trebalo bi zaštititi one osnovne životne potrepštine pa tu vjerojatno spadaju i energenti. Evo, ipak bih pričekao da vidimo što će Vlada u svom paketu predvidjeti pa bih onda o tome.
MARIO HARAPIN: Biste li Vi ukinuli krizni porez da ste u mogućnosti?
PREDSJEDNIK: Ja sam bio kritičar kriznog poreza još dok sam sjedio u Saboru i mislim da jedan veliki broj stručnjaka – sebe, naravno, ne smatram ekspertom za ekonomiju – ali veliki broj ekonomskih stručnjaka i gospodarstvenika smatra da on nije donio ništa dobroga, osim što je naravno privremeno malo bolje popunio kasu. Ističu da je možda povratni efekt bio također negativan i da je možda došlo do smanjenja potrošnje pa i ukupnog prihoda ostvarenog s naslova PDV-a.
MARIO HARAPIN. Znači dijelite mišljenje da je i krizni porez u stvari produbio krizu?
PREDSJEDNIK: Meni se to tako zaista i čini. Kažem mislim da bi bilo dobro poslušati one kritičare tog kriznog poreza koji u pravo ističu ovu njegovu karakteristiku da na neki način umrtvljuje promet i time šteti gospodarstvu.
MARIO HARAPIN: Kakva je dugoročna perspektiva zemlje obzirom i na sve veća zaduživanja države. Prijeti li nam možda grčki sindrom?
PREDSJEDNIK: Vjerujem da ne. Vjerujem da je Hrvatska dovoljno snažna da svoje gospodarstvo stavi na noge. Vjerujem da je dovoljno snažna da pokrene gospodarstvo na način koje će omogućiti više proizvodnje, više izvoza pa i redovitu otplatu dugova, a da opet, s druge strane, standard neće pasti ispod one razine koja jamči i socijalnu sigurnost i stabilnost države. Vjerujem da će Vlada naći formulu ovim svojim predstojećim promjenama gospodarske politike, a upravo zato je i moj Savjet tu da Vladi pomognemo.
MARIO HARAPIN: Je li nam već sada potreban rebalans proračuna?
PREDSJEDNIK: To ne mogu ovog trenutka reći. Vidjet ćemo kako se puni proračun. Očekujem sastanak, bio je dogovor gospođe premijerke i mene da se nađemo i da bude ministar financija gospodin Šuker na sastanku. Siguran sam da ću dobiti kvalitetnu informaciju i vidjet ćemo kuda ta informacija vodi. Da li je zaista problem takav u punjenju proračuna i rashodima da je potreban već ovog trenutka rebalans, to ne znam. Međutim najavljivalo se da će do rebalansa zasigurno doći. Bilo bi jako važno da se ako je ikako moguće očuva proračunska stabilnost i da prihodi i rashodi budu u onim okvirima u kojima su predviđeni.
MARIO HARAPIN: Ne poduzme li Vlada odgovarajuće poteze, ponajprije za oporavak gospodarstva, koliko nam prijete prijevremeni parlamentarni izbori?
PREDSJEDNIK: Svaka Vlada zna da je ona kreator gospodarske politike, ali za nju i odgovara. O tome da li će biti ili neće biti prijevremenih izbora ne želim nagađati - to nije posao Predsjednika Republike. Predsjednik Republike zapravo respektira trenutnu parlamentarnu situaciju i o tome ovisi stabilnost Vlade. Ovog trenutka, naravno, želim najbolju moguću suradnju s Vladom i s gospođom Kosor i bilo bi prilično neukusno da nagađam paralelno s ovakvom željom i o padu Vlade.
MARIO HARAPIN: To je možda odgovor i na pitanje onim Vašim kritičarima koji su rekli da ćete biti na daljinski upravljač predsjednika SDP-a?
PREDSJEDNIK: Mislim da se vidi i po sastavu mog savjetničkog tima da nema daljinskih upravljača i nema nikakve stranačke angažiranosti nijedne stranke.
Ali, kao što kažem ne želim - i to je bilo jasno o tome smo puno razgovarali i prije moje kandidature – da se stranka upliće u moj rad niti to ona uopće želi. Isto tako mislim da bi i druge stranke - pa i vladajuća - mogle i trebale imati jednu korektnost prema funkciji Predsjednika Republike.
MARIO HARAPIN: Prema kojem principu ste birali svoje savjetnike?
PREDSJEDNIK: Moji savjetnici su birani prema kriteriju stručnosti i dosadašnjeg rada na mom projektu. Konstatirao bih da je stručni nivo ovog savjetničkog tima jednak, a u mnogim aspektima i veći čini mi se od prošlog saziva, a rekao bih možda i u mnogim aspektima i od sastava same Vlade. Imao sam taj problem koji se odnosio ne na savjetnika, to opet mediji nisu dobro percipirali, koji se odnosio na jednog povjerenika što nije politički nivo, to je tehnički nivo koji nije dao informaciju o problemu koji je imao sa zakonom. I naravno prije imenovanja opet ističem, netočan je podatak da je on imenovan pa razriješen. Dakle, on je bio predstavljen ali imenovanja nije bilo. Jasno je da on ne može zadržati tu svoju planiranu poziciju.
Isto tako postavljalo se je pitanje tih provjera. Provjere naravno nisu bile moguće prije nego što je tim uspostavljen. Dapače, mislim da je predstavljanje javnosti i prilika da javnost dobro prorešeta tim, vidite javnost to i radi tako da to smatram apsolutno demokratskim iskorakom, a ne šlamperajem.
I, drugo, što bih rekao da kada smo već kod provjera evo nisam siguran ni da su ministri prošli provjeru. Mislim da bi i to bilo zanimljivo vidjeti da li su prošli recimo ministri provjeru. I ja sam ovim svojim postupkom kada sam bio spreman odreći se ljudi koji su bili sa mnom u kampanji pokazao da držim do pravednosti, držim do zakona i da nitko pa makar bio u mom timu neće imati popusta ako je imao problema sa zakonom ili ako uredno ne izvršava svoje obveze.
Volio bih da su svugdje isti kriteriji uključivši i Vladu. Da je to tako onda vjerojatno se ne bi događalo da neki ministri nakon izvjesnog vremena u Vladi imaju ozbiljnih problema s državnim odvjetništvom i pravosuđem.
MARIO HARAPIN: Mislite li na neke konkretne ministre?
PREDSJEDNIK: Znamo tko je pod optužbom, je li tako?
MARIO HARAPIN: Mediji su Vas odmah počeli kritizirati upravo zbog izbora ljudi u Vaš tim. Jeste li se nadali i makar očekivali da ćete dobiti sto dana primirja?
PREDSJEDNIK:Nadao sam se, ali, zapravo, prepoznajem da su oni koji su se osjetili ugroženim konceptom nove pravednosti i mojom željom da se Hrvatska konačno obračuna s kriminalom, korupcijom i obavještajnim podzemljem - da su evo uprli sve svoje snage.
Međutim, ja sam i u inauguracijskom govoru rekao da me neće ništa pokolebati, da ću ostati prvi u linijama borbe. I ja na neki način očekujem i od Vlade i od premijerke Kosor isto tako da ostane na onoj liniji pravde za koju kaže da je i ona zagovara i očekujem da će i ona nastaviti ili da ćemo, bolje rečeno, zajedno nastaviti ovu borbu protiv paraobavještajnog podzemlja, a ne protiv onih koji su se borili za to da se nepravda i zadiranje u ljudska prava otklone.
MARIO HARAPIN: Zanima me upravo ta Vaša teza o paraobavještajnom podzemlju. Kako ste došli do zaključka da ono postoji?
PREDSJEDNIK: Do mene je kroz više kanala pa i iz medija došao jedan uradak koji je nešto strašno. To je nasrtaj ne samo na moja ljudska prava nego i nekih drugih kandidata. Da li su oni do toga držali ili nisu to je njihov problem. Ja sam bio u to vrijeme štićena osoba, imao sam pravo na zaštitu. Obratio sam se nadležnim tijelima i koliko znam oni su reagirali. Reagirali su ispravno, ne znam zašto se danas netko toga stidi.
Prema tome, gospodin Perković koji je evo navodno zbog toga prozivan nije napravio ništa nezakonito niti se uplitao u stvari koje nisu njegov posao. Naprosto, on je bio kanal komunikacije od nadležnih tijela, ističem još jednom nadležnih tijela, u kojima sjede i predstavnici Vlade.
MARIO HARAPIN: Kada ističete paraobavještajno podzemlje tko stoji iza njega?
PREDSJEDNIK: Sigurno ne one snage koje žele demokratsku i europsku Hrvatsku i neće biti europske ni demokratske Hrvatske ako se ne raščisti s tim dijelom političke scene. Čak ne bih rekao političke, to nije politika, to je na rubu kriminala.
MARIO HARAPIN: Sumnjate li u nekoga konkretno?
PREDSJEDNIK: O tome neću voditi računa u smislu imena, nego će o tome voditi računa nadležna državna tijela, a nadam se i pravosuđe.
MARIO HARAPIN: Kada spominjemo nadležna državna tijela radi li Mladen Bajić dobro svoj posao?
PREDSJEDNIK: Gospodin Bajić je napravio zanimljivih poteza u reorganizaciji državnog odvjetništva. Imao je u zadnje vrijeme nekih velikih akcija, moram priznati, ali trpi kritike zbog toga što su neki predmeti predugo stajali. On je sada dobio mandat. Ja mu želim sve najbolje, želim da intenzivira svoj rad, da ono što je bilo pohvalno u njegovom radu da se nastavi, a one kritike koje su bile neka uzme k znanju ne zato što bi te kritike bile možda neki napad na njega nego zato što je svima u interesu da državno odvjetništvo radi i bolje nego što to radi danas.
MARIO HARAPIN: Kako je moguće ipak da se mnoge afere otkrivaju tek nakon što je otišao bivši premijer Sanader?
PREDSJEDNIK: Evo, izgleda da je tu bilo neke političke opstrukcije. Ja to ne mogu znati iz prve ruke, ali je činjenica da su neki postupci pokrenuti, da je i državno odvjetništvo pokazalo entuzijazam. I evo ako je to početak principijelne borbe protiv korupcije i kriminala bit ću vrlo sretan, nadam se tome.
MARIO HARAPIN: Kako ćete Vi pomoći u toj borbi protiv korupcije? Koje konkretne poteze možemo očekivati od Vas?
PREDSJEDNIK: Od mene možete očekivati poteze u smislu, naravno, političkog djelovanja, ali i u smislu moje uloge u sigurnosnim službama. Ja ću tu inzistirati naravno na odlučnoj borbi protiv svake korupcije i svakog kriminala.
MARIO HARAPIN: Kako komentirate borbu protiv korupcije koju provodi Vlada?
PREDSJEDNIK: Dobro je krenulo.
MARIO HARAPIN. Je li premijerkina glasnogovornica Martina Banić trebala ući u Nadzorni odbor FINE?
PREDSJEDNIK: Tu gospođu ne poznajem. Bilo bi odlučno za takvu ocjenu znati je li ona stručna ili nije na tom …
MARIO HARAPIN: Diplomirana novinarka.
PREDSJEDNIK: Ne znam kakvo je njeno životno iskustvo, ali ako naravno nema stručnog iskustva teško je razumjeti takvo imenovanje.
MARIO HARAPIN: Pretpostavljate da ima li boljih stručnjaka?
PREDSJEDNIK: Ima, ali ne znam da li su uvijek raspoloživi za takve funkcije.
MARIO HARAPIN: Mislite li da će biti manje afera ako se politički podobnici maknu iz nadzornih odbora tvrtki koje su u državnom vlasništvu?
PREDSJEDNIK: Podobnika nikad nije trebalo biti, ali naravno očekujem stručnost. Ima ljudi koji su i politički angažirani, ali su stručni. Prema tome tamo gdje politika bira svoje ljude neka vodi računa i o stručnosti tih ljudi.
MARIO HARAPIN: No, ima li mjesta ministrima u radu tih nadzornih odbora?
PREDSJEDNIK: Osobno mislim da nije dobro da su ministri u nadzornim odborima jer je teško sav taj silni posao koji ministri imaju uskladiti sa savjesnim i temeljitim praćenjem rada trgovačkih društava. Ali sad naravno postavlja se pitanje ako država upravlja određenom tvrtkom - na koji način upravlja. Zasigurno se onda pomiče lanac da tako kažem ako se imenuju odgovorni i vrlo dobri stručnjaci, a ne političari onda naravno oni moraju biti odgovorni kao takvi, jer Vlada ih imenuje i Vladi odgovaraju za rad. Dakle, politička dimenzija ta opća koja kaže država upravlja najkvalitetnije se pomiče s neposredne razine utjecaja politike kroz nadzorne odbore na razinu same Vlade.
MARIO HARAPIN: Kako komentirate Vladinu najavu od posudbe 200 eura po četvornome metru za kupnju prvoga stana?
PREDSJEDNIK. Dobro, to će zasigurno biti pojedinim ljudima pomoć i to nije mala pomoć. Međutim ono što se prigovaralo i mislim da tu mogu stajati prigovori da se moglo razmisliti o nekoj mjeri koja bi snizila cijenu stana, a ne na neki način pomagala da se proda postojeći fond koji zbog prevelikih cijena je i postao nedostupan ljudima. Mislim da bi to bilo puno bolje i efikasnije nego posuđivati novce i zapravo održavati visoku cijenu stambenog prostora.
Međutim, ako već to Vlada nije uspjela onda je i ova mjera zasigurno pomoć ljudima.
MARIO HARAPIN: Upravo zbog recesije i gospodarske krize mnogi puno očekuju upravo i od Vašeg savjetničkog tima za gospodarstvo. Hoćete li primjerice s takvim prijedlozima možda ići i premijerki, na koji način ćete surađivati s njom? Recimo, hoćete li i vi sudjelovati u radu sjednica Vlade?
PREDSJEDNIK: Apsolutno. Ima takva ustavna mogućnost, ali ona nije, naravno, svakodnevne naravi. Prema tome kad bude zaista potrebe onda ću se s gospođom Kosor dogovoriti o svom sudjelovanju na sjednici Vlade.
Vidim svoj sastav gospodarskog tima kao iznimno kompetentan, čak će još biti malo pojačan, evo, da vam otkrijem neku tajnu, bit će još i pojačan. U svakom slučaju, taj tim nije kreiran zato da zabija nož u leđa Vladi. On je kreiran zato da pomogne u prvom redu meni, a onda i Vladi.
MARIO HARAPIN: Gospodine Predsjedniče, u Vašemu timu imate i Savjet za ratne veterane. Jedinstven je upravo po tome što imate ratne veterane i iz Drugog svjetskog rata, ali i iz Domovinskog rata. Moram priznati da svih ovih godina nisam čuo da postoji takvo jedno tijelo. Zašto nam je nužan takav …?
PREDSJEDNIK: Braniteljska populacija ima puno problema. Ja sam se u to uvjerio sada i kroz predizbornu kampanju. Postoje problemi vezani za status pojedinih ljudi, za ekonomski status. Nekima je priznato neko pravo, drugima nije. To je jedna osjetljiva populacija koja je puno dala Hrvatskoj, koja ima i svojih emotivnih problema, koja ima statusnih problema i mislim da je dobro da postoji jedno tijelo od samih istaknutih branitelja koje je u stanju na neki način pomoći profiliranju politike prema braniteljskoj populaciji i izraziti njihove interese, želje, ambicije.
To što unutra imamo i jednog veterana iz Drugog svjetskog rata mislim da govori i o toj ustavnoj ideji kako je Hrvatska ustavno-pravno utemeljena na antifašizmu iz Drugog svjetskog rata i na Domovinskom ratu. Tim prije što je gospodin Juzbašić koji je tu kao veteran Drugog svjetskog rata bio zapravo aktivan i u Domovinskom ratu.
MARIO HARAPIN: U Križevcima su uhićeni neonacisti koji su prilično blago kažnjeni. Kakva je to poruka koja se šalje tim ekstremnim skupinama?
PREDSJEDNIK: Poruka ekstremnim skupinama mora biti jasna. Hrvatska je zemlja koja ne smije i neće tolerirati nacizam, neće tolerirati netoleranciju i mržnju. Poruka koju će poslati pravosuđe mora biti naravno u skladu sa zakonom. Vidio sam za sada da je reagirao prekršajno pravni sustav, a vidjet ćemo da li će i kazneno pravo.
MARIO HARAPIN: Bivši predsjednik je dobivao dosta kritike zato što je dosta zagovarao antifašizam, no i Vi ste antifašist?
PREDSJEDNIK: Apsolutno. Mislim da je cijela Hrvatska ustavno postavljena kao antifašistička zemlja i mislim da je to dobro. Naravno, danas antifašizam znači nešto drugo nego što je značio 1941., 1943. i 1945. Danas je to, u prvom redu, borba za europske vrijednosti, borba za ljudska prava, za demokratsko društvo i sve one vrline, da tako kažem, koje uživaju zemlje zapadne demokracije.
MARIO HARAPIN: Hoćemo li Vas vidjeti na Jasenovcu kada će biti obljetnica?
PREDSJEDNIK: Da, svakako, svakako.
MARIO HARAPIN: A na Bleiburgu?
PREDSJEDNIK: Otišao bih i na Bleiburg, ali ima tu jedna jedina zapreka, a ona se sastoji u tome da se nažalost Bleiburg zloupotrebljava za reviziju povijesti, a to je ono što je neprihvatljivo. Dakle, Bleiburg kao nepotrebno stratiše zaista zaslužuje i naše poštovanje kao i sve žrtve koje su bile nevine, a koje su pale. Svaka žrtva zaslužuje obilježavanje svog groba i svog stradanja. Međutim, mora se povijesno znati tko je bio tko u Drugom svjetskom ratu i zašto se i na kojoj strani borio.
Ako se skupovi, ako se i Bleiburg ne samo na ovim tradicionalnim skupovima nego i inače tretira kao sredstvo za reviziju povijesti, onda to nije dobro i to naravno predstavlja jedan ograničavajući faktor - rekao bih u ljudskom pristupu - fenomenu kakav je Bleiburg.
MARIO HARAPIN: Pojačali ste se savjetodavno i na području vanjske politike pa imate tri osobe od kojih su dvije posebno zadužene za regiju i za europske integracije. Kako planirate voditi vanjsku politiku?
PREDSJEDNIK: Vanjska politika je zapravo područje u kojem Predsjednik Republike mora usko opet surađivati s Vladom. Mislim da su prvi koraci jako dobri. Ja sam u stalnom kontaktu s Ministarstvom vanjskih poslova. Naravno, kada je to potrebno i s premijerkom. Dogovorili smo jedan niz sastanaka vezanih za specijalističke teme recimo to tako za Europsku uniju i za pojedine zemlje iz regije. I upravo mislim da sastav mog tima koji se odnosi na vanjsku politiku govori da sam se fokusirao na sve ustavne ovlasti. Imamo gospodina Joška Paru koji je iskusni diplomat i on je jedini savjetnik. U medijima su se malo pomiješale funkcije. Dakle, predstavio sam savjetnički tim gdje ima relativno mali broj ljudi, ali sam isto tako išao korak dalje. Predstavio sam - da tako kažem - prateću garnituru. To su sve vrijedni i važni ljudi s puno inicijative, ali savjetnici su ipak u manjem broju.
Ima tu zamjenica gospodina Pare, gospođa Mladineo koja je puno svog vremena posvetila Europskoj uniji i upravo je to njena posebna zadaća. Isto tako, tu je i gospođa Romana Vlahutin koja će posebno biti zadužena za zemlje u regiji. Tu želim imati jednu aktivnu ulogu jer sam istakao kako su dobri odnosi sa susjedima strateški interes Republike Hrvatske.
MARIO HARAPIN: U Hrvatskome saboru ste glasali protiv hrvatsko-slovenskog Sporazuma o arbitraži. Biste li danas glasali tako?
PREDSJEDNIK: Vjerojatno bih da je ista situacija. Naime, ja sam tada smatrao da taj Sporazum nije najbolje što se moglo napraviti tog trenutka i to je bio razlog mog protivljenja. Sad je taj Sporazum prihvaćen i svi ga moramo poštivati. Ja ću naravno isto to učiniti i ne samo to nego ću se založiti koliko to bude u mojoj moći da naš tim koji bude u postupku arbitraže bude maksimalno stručan, maksimalno spreman i da ta arbitraža prođe što je moguće bolje za Republiku Hrvatsku.
MARIO HARAPIN: Jeste li Vi imali neki drugi prijedlog kako riješiti to otvoreno pitanje sa Slovenijom?
PREDSJEDNIK: Tada kao zastupnik naravno nisam bio u poziciji formirati prijedloge te vrste, ali sam smatrao da se diplomacijom kako je to učinjeno i u slučaju NATO-a moglo učiniti više.
MARIO HARAPIN: Vrlo ste srdačno razgovarali sa slovenskim kolegom Türkom. Što ste dogovorili?
PREDSJEDNIK: Evo, to je bio razgovor posvećen mom stupanju na dužnost. Predsjednik Türk je iznimno obrazovana osoba, ugodan čovjek. Mislim da je realističan i u pogledu politike i mislim da je iskren u dobrim željama i prema Hrvatskoj. Ja se nadam da ćemo odlično surađivati.
MARIO HARAPIN: Kakva će biti Vaša politika prema Srbiji?
PREDSJEDNIK: Već sam istakao da je Srbija naravno jedan od naših važnih partnera u regiji. Mislim da je konačno došlo vrijeme da se, vodeći računa u prvom redu o vlastitim interesima, ali da se gleda globalno - radi na nekoj vrsti pozitivnog nadmetanja: tko će biti bolji u reformama, tko će biti bolji u građenju mira i građenju svih onih elemenata strategijske sigurnosti koja je ovoj regiji potrebna.
To se, naravno, može nazvati partnerstvom. Siguran sam da će u jednom trenutku ipak politika u Srbiji prepoznati da poruke ovog tipa, nedolaska na poziv na inauguraciju, nisu najbolje. Propuštena je nažalost jedna prilika da se počne relativno brzo s dijalogom, ali se nadam isto tako da ćemo brzo otkloniti loše posljedice takvog jednog nastupa i da ćemo krenuti u pravi posao.
MARIO HARAPIN: Koliko mi je poznato na inauguraciji nije bilo uopće predstavnika …?
PREDSJEDNIK: Da, o tome i govorim.
MARIO HARAPIN: Kada ćete se susresti s Borisom Tadićem?
PREDSJEDNIK: Za sada još ne znam. Evo, čitam iz tiska u Srbiji da se tu planiraju neke stvari, ali moram priznati da još nisam ništa od toga čuo kao konkretni prijedlog.
MARIO HARAPIN: Kakva je budućnost Hrvata u Bosni i Hercegovini obzirom na ustavno-pravne reforme u toj državi?
PREDSJEDNIK: Ustavno-pravne reforme bi morale popraviti položaj Hrvata. Hrvati bi morali dobiti jednaku mogućnost utjecaja na odluke u Bosni i Hercegovini na državnoj razini. Isto tako morala bi se osigurati puna jednakopravnost sva tri naroda, dakle i hrvatskog naroda i svakog pojedinca. Put nije lagan upravo zbog toga što mislim da u hrvatskom korpusu u Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstveno stanovište o tome kako to postići. I isto tako mora biti jasno da se takav jedan dogovor o novom ustavnom ustrojstvu može postići samo dogovorom tri naroda.
MARIO HARAPIN: Je li rješenje treći entitet za Hrvate?
PREDSJEDNIK: Ako se tako tri naroda dogovore mislim da neće nitko imati ništa protiv. Međutim, treba vidjeti cjelinu. Niti bih preferirao niti bih isključivao neku administrativnu podjelu ovakvu ili onakvu. To je zaista stvar tri naroda. Ako se oni dogovore za tri entiteta, četiri ili pet ili koliko god entiteta mislim da drugi ne bi trebali imati tu nikakvih rezervi, samo je važna jednakopravnost sva tri naroda.
MARIO HARAPIN: No, čuli smo isto tako od premijera Republike Srpske Dodika da je on razmišljao čak i o raspisivanju referenduma i o izlasku iz Bosne i Hercegovine?
PREDSJEDNIK: To neće biti moguće. Možda se može raspisati referendum, ali Daytonski ustav se ne može mijenjati odlukom jedne komponente u Bosni i Hercegovini i to sigurno ne bi imalo pravog učinka.
MARIO HARAPIN: Na koji bi način trebalo prema Vama regulirati pitanje glasovanja dijaspore? Ponajprije ovdje mislim na Hrvate koji žive u Bosni i Hercegovini. Na koji način bi oni trebali sudjelovati na hrvatskim izborima?
PREDSJEDNIK: Pitanje glasača u Bosni i Hercegovini je kompleksno pitanje. Ono ima i svoje povijesne korijene i svoje ekonomske pa, rekao bih, i strateške što se tiče hrvatskih interesa. Vidimo po ovim nekim anketama da velika većina hrvatskih građana koji žive u Hrvatskoj misle da bi trebalo to glasovanje potpuno ukinuti.
Mislim da to ovog trenutka ne bi možda bio dobar potez, ali bi trebalo osigurati da to glasovanje bude pravično, da ne bude izbornih prijevara, da se možda razmišlja i o nekom novom uređenju po kojemu ne bi postojale – ja sam se uvijek borio protiv te 11-te izborne jedinice, mislim da ona generira ozbiljne probleme mnoge, da sad ne idem u detalje. Tako da mislim da će ustavnim promjenama trebati napraviti određene korekcije tog sustava jer ovakva situacija u kojoj se u Bosni i Hercegovini na nekim, ne uvijek korektno provedenim, izborima uvijek preferira jedna opcija i to kažem nekim zagovaranjem - koje nije slično demokraciji - generira jednu veliku netrpeljivost, žalosnu netrpeljivost. Ja sam uvijek žalostan kad čujem kako se o ljudima iz Hercegovine govori loše. Oni to ne zaslužuju. To su marljivi, dragi ljudi koji se jednim dijelom i boje za svoju sudbinu i mislim da to uvijek treba imati u vidu.
MARIO HARAPIN: No, ipak oko ovih biračkih popisa se najviše govori u vrijeme izbora?
PREDSJEDNIK. Pa, upravo to, da.
MARIO HARAPIN: U Hrvatskoj su uvijek nekakvi izbori, ako nisu lokalni onda su predsjednički, ako nisu predsjednički onda su parlamentarni.
PREDSJEDNIK: Sad je vrijeme. Evo, zaista pozivam sve oni koji sudjeluju - mislim na Vladu i na parlament - da se najozbiljnije uđe najprije u ustavne promjene, a onda i u promjene izbornog zakonodavstva. Hrvatska danas ima jedno od najlošijih izbornih zakonodavstava rekao bih možda čak i najlošije u regiji. To je nešto što nam ne služi na čast.
Dakle, ključ je tih propisa prvo da osiguraju da svi koji imaju pravo glasa zaista to pravo glasa mogu ostvariti, da osiguraju demokratsku proceduru, da osiguraju pravednost izbornih jedinica da budu približno jednake. Znamo kako danas neke izborne jedinice u Hrvatskoj izgledaju su zapravo rezultat određenog političkog inžinjeringa i tu bi trebalo upravo ići za tim da Hrvatska u prve iduće izbore uđe s novim, demokratskim, modernim izbornim zakonodavstvom.
MARIO HARAPIN: Posebno važan bit će odnos s Europskom unijom. Kada planirate u Bruxelles?
PREDSJEDNIK: Planiram idući tjedan. Idući tjedan – 3. i 4. ožujka bit ću u Bruxellesu - i posjetit ću sve važnije institucije i sve važne osobe u Bruxellesu, u Europskoj uniji i u NATO-u.
MARIO HARAPIN: Na koji način Vi možete poboljšati i suradnju s Haaškim sudom. Mnogo se govori o onim topničkim dnevnicima. To je jedna od prepreka naime …
PREDSJEDNIK: Točno. Hrvatska je napravila greške u koracima u tretmanu tih dnevnika, to je potpuno jasno. Ali isto tako mislim da je sada svima jasno da Hrvatska ne krije te dnevnike. Oni su negdje odneseni. Da li su zalutali, da li su uništeni? Sad nakon toliko vremena će valjda Vlada odnosno MUP i sve službe koje se time bave naći načina da objasne što se s tim dogodilo. Ja vjerujem u to, ali kažem bilo bi potpuno nepravedno i pogrešno misliti da Hrvatska skriva dnevnike nakon što je napravila zaista sve u suradnji s Haaškim sudom što je trebalo. Riskirati europsku budućnost radi desetak papira, to ne bi nitko napravio. I u toj iskrenosti da se napravi sve da se razjasni sudbina tih dokumenata Vlada ima moju punu podršku.
MARIO HARAPIN: Prema Vama kada bismo napokon mogli otvoriti i zatvoriti sva poglavlja? Pred nama je još ono ključno poglavlje pravosuđa, to je iz Vaše domene.
PREDSJEDNIK: Evo, nadam se da bi ove godine mogli završiti pregovore i da bi 2012. Hrvatska mogla postati punopravna članica Europske unije.
MARIO HARAPIN: Vi ćete imati tu čast uvesti Hrvatsku u Europsku uniju?
PREDSJEDNIK: Da, evo bit će mi to zaista čast. Mislim da je to jedan važan korak u hrvatskoj povijesti. Pri tome uvijek treba znati da je zasluga toga svih ovih generacija koje su prvo izborile hrvatsku neovisnost, a i svih onih koji su u politici radili na tome da Hrvatska ispuni sve uvjete i da rekao bih spremna uđe u taj veliki izazov. Kažem izazov jer biti u Europskoj uniji nije samo čast i pripadnost jednoj progresivnoj političkoj zajednici nego i oštra utakmica na tržištu, borba za demokraciju, za ljudska prava i tu sam siguran da Hrvatska može biti ravnopravni igrač.
MARIO HARAPIN: Gospodine Josipoviću, kako Vam se sviđa Ured na Pantovčaku?
PREDSJEDNIK: Ured je lijep, ne mogu reći.
MARIO HARAPIN: A, da li je funkcionalan?
PREDSJEDNIK: Tu bi se moglo prigovoriti funkcionalnosti prostora. Znamo da taj prostor i nije rađen svojevremeno za Ured. Najveći je problem fizička odvojenost većine suradnika od samog Ureda predsjednika, ali, evo, snalazimo se. Često se je govorilo o tome da li se seliti odavde, pa vjerojatno bi bilo puno funkcionalnijih mjesta, ali mislim da bi to sad bilo jako skupo i u ovoj situaciji u kojoj zaista država nema novaca za bacanje ići u trošak seljenja, adaptacije nekih prostora, kupovanja namještaja bi zaista bilo - rekao bih - i neodgovorno prema trenutnoj ekonomskoj situaciji.
MARIO HARAPIN: U tijeku je i primopredaja unutar vašega Ureda jer bivši savjetnici i sadašnji savjetnici razmjenjuju naravno urede, ali i dokumentaciju. Što će biti sa zaposlenicima koji su ovdje u Uredu?
PREDSJEDNIK: Nitko neće biti na cesti. To bi bilo i suprotno mojoj politici „Nove pravednosti“. Bit će određenih rošada, da tako kažem, posebno zato jer sam predvidio nešto drukčiji ustroj Ureda. On je više fokusiran prema programu koji sam zacrtao tako da će biti određenih razmještaja, ali nikako neće biti otpuštanja u smislu da bi netko ostao na cesti.
MARIO HARAPIN: U Svečanom salonu je klavir. Je li Vam ga bivši predsjednik ostavio uštimanog ili raštimanog?
PREDSJEDNIK: Probao sam malo, raštiman je, očito se tu nije puno sviralo. Moram priznati da ni ja ovdje neću baš previše svirati. Ovdje ću najviše raditi, a ako bude kakvih prilika da se i klavir iskoristi za slanje kakvih dobrih političkih poruka onda ćemo ga uštimati.
MARIO HARAPIN: Kako ocjenjujete uopće svojega prethodnika?
PREDSJEDNIK: Mislim da je predsjednik Mesić svojom politikom zadužio Hrvatsku. On je na neki način onom famoznom odlukom o generalima postavio jedan od stupova suvremene demokratske tradicije u Hrvatskoj. Dakle, nema vojske u politici – tako se zove priča. A, s druge strane, imao je veliki doprinos upravo za međunarodnu afirmaciju Hrvatske. Mislim da je napravio dobar posao i hvala mu.
MARIO HARAPIN: Ima li mjesta križevima u vojsci?
PREDSJEDNIK: U vojsci nema križeva, ali ta priča s križevima je možda malo dobila one dimenzije koje nisu potrebne. Ima Hrvatska svojevrsne povijesne tradicije pa čak rekao bih i razloge izazvane ratom i stradanjima ljudi da su neki građani više okrenuti vjeri i to ne može u načelu biti ništa loše. Naravno, treba poštivati sekularni karakter države. Što to konkretno znači? Vidimo da u različitim, pa i europskim, zemljama različito tumače. Mi tražimo neki svoj put sekularne države. Mislim da tu ne bi trebalo biti spora ni sa strane svjetovnih, a da kažem, crkvenih vlasti. Hrvatska jest sekularna država, ali je i država vjerskih sloboda. Pri tome, uvijek treba paziti ne povrijediti onog drugog i ne nametati drugima svoju vjeru pa koja to vjera bila.
MARIOHARAPIN: Kakav ćete imati odnos Katoličkom crkvom?
PREDSJEDNIK: Želim dobre odnose s crkvom kao i sa svim subjektima u društvu. Mislim da nema razloga da to tako ne bude.
MARIO HARAPIN: I na kraju našega razgovora koje prve poteze možemo očekivati iz Vašeg Ureda?
PREDSJEDNIK: Evo, vidjeli ste da sam formirao gospodarski savjet. On će se sastati najvjerojatnije negdje početkom idućeg tjedna. Upravo traju dogovori za sastanak Savjeta za branitelje. I isto tako ću otvoriti neke vanjsko-političke inicijative. Idem u Bruxelles. Prema tome mislim da je to za prvih par dana jako puno programa.
MARIO HARAPIN: Hoće li Pantovčak i dalje biti otvoren za građane?
PREDSJEDNIK:Da, svakako, bit će otvoren za građane. Nastavit će se dobra tradicija „S Predsjednikom na kavu“, kako se zvala, a bit će i nekih novih inicijativa. Šalio sam se, ali - ne samo u šali -rekao sam bit će i inicijativa „S Predsjednikom na koncert“, „S Predsjednikom na Facebook“. Ona traje zapravo već ovo cijelo vrijeme. To je jedan posebno zanimljiv oblik nove komunikacije s građanima vrlo neposredan koji je zgodan, koji je maksimalno otvoren. Tu ste izloženi naravno i kritikama, ali onaj dužnosnik koji nije spreman biti izložen kritikama teško može dobro raditi svoj posao.
MARIO HARAPIN: Gospodine Predsjedniče, hvala vam lijepo na razgovoru.
PREDSJEDNIK. Hvala Vama.