Svečanim koncertom Zagrebačke filharmonije, koji je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu večeras priredio predsjednik Republike Ivo Josipović, završeno je cjelodnevno obilježavanje Dana državnosti Republike Hrvatske.
Zagrebačka filharmonija, pod ravnanjem Ive Lipanovića, izvela je "Adieu" Viktorije Čop, "Hommage a Bach" Borisa Papandopula, Prvu passacagliju za gudače op. 35 Krste Odaka te Simfonijsko kolo, op. 12 Jakova Gotovca, a uz predsjednika Josipovića, koncertu su nazočili premijer Zoran Milanović, potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko te drugi ugledni gosti iz političkoga, gospodarskog i kulturnog života Hrvatske.
Skladba Viktorije Čop "Adieu" nastala je 2007. godine, premijerno je izvedena u Amsterdamu, a u Hrvatskoj ju je iste godine prvi put izveo Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Nikše Bareze na 24. muzičkom biennalu Zagreb. Po riječima same autorice, skladba je oblikovana na tri muzičke i vremenske razine, a želja joj je bila, kako se navodi u programu koncerta, "postići privid nestajanja preostalog vremena i glazbenog materijala". Za tu je skladbu skladateljica dobila i Nagradu Stjepan Šulek.
"Hommage a Bach" Borisa Papandopula posveta je velikom njemačkom skladatelju, ali i baroknoj glazbi kojom se Papandopulo inspirirao i u stvaranju drugih skladbi. Djelo je napisao 1972. godine i posvetio ga Zagrebačkoj filharmoniji koja ga je praizvela iste godine pod ravnanjem maestra Mladena Bašića.
Odakova Prva passacaglia izvorno je skladana za orgulje, a veliku je popularnost stekla u obradi za gudački orkestar i u tome je obliku jedno od njegovih najizvođenijih djela. Napisana je 1938. kada ju je u Zagrebu praizveo orguljaš Čedomil Dugan (kojemu je djelo posvećeno) u povodu skladateljeva 50. Rođendana. Gudačka inačica praizvedena je godinu kasnije na koncertu Zagrebačkog komornog orkestra pod ravnanjem Rudolfa Matza.
Gotovčevo Simfonijsko kolo nastalo je 1926. godine i uz "Eru s onoga svijeta" pripada skupini njegovih najizvođenijih djela. Praizvela ga je 1927. Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem Krešimira Baranovića, kojemu je djelo i posvetio. Djelo je obišlo svijet predstavljajući Hrvatsku i njezino stvaralaštvo prošloga stoljeća.
Zagrebačka filharmonija, koju je predsjednik Josipović večeras odlikovao, orkestar je sa 140-godišnjom tradicijom, promotor glazbene umjetnosti diljem Hrvatske i kulturni ambasador Hrvatske u svijetu. Profesionalno djeluje od 1871., a 1920. dobio je ime koje i danas nosi. Filharmonija je u hrvatsku prijestolnicu donosila najbolju klasičnu glazbu, a njezinu su povijest pisali slavni šefovi dirigenti od Friedricha Zauna do Vjekoslava Šuteja. Uz Zagrebačku filharmoniju nastupali su brojni proslavljeni solisti od Yehudija Menuhina i Mstislava Rostropoviča do Ive Pogorelića i Montserrat Caballe, a njezin ugled potvrđuju i brojni slavni dirigenti od Lorina Maazela do Valerija Gergijeva.
Ivo Lipanović dirigiranje je studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Igora Gjadrova i kod Lovre pl. Matačića. Tijekom bogate karijere ravnao je brojnim koncertima simfonijskih orkestara i opernih izvedaba u Hrvatskoj, a od 1995. intenzivno nastupa u inozemstvu. U Zagrebu dirigira koncertima Zagrebačke filharmonije na kojima su nastupile operne zvijezde Denyce Graves, Jose Carreras i Inva Mula.